Južni Slaveni

 

Općepriznata je činjenica da su svi Slaveni živjeli u dijelu iza Karpatskog gorja i odatle se proširili u raznim smjerovima.
Sa izuzetkom Južnih Slavena, svi ostali u zemljopisnom smislu tvore jednu cjelinu. Od Češke i Poljske na zapadu, Slovačke i Ukrajine na jugu, preko Bjelorusije i Rusije do Tihog Oceana na istoku. Nekada čak i na Aljasci ali to su Rusi prodali Amerikancima. Dakle jedino Južni Slaveni nisu povezani u cjelinu sa ostalim Slavenima. Odvojeni su Austrijom, Mađarskom, Rumunjskom i Moldavijom.

Zašto? Zašto ne tvore zemljopisnu cjelinu sa ostalim Slavenima? Što ih je natjeralo da iz jedne izuzetno plodne ravnice podno Karpata pređu daleki put i dođu u puno manje gostoljubivo podneblje kao Velebit, Dinara, Durmitor, obronci Alpa, Kopaonik, Zlatibor... Dali su bili prognani?
I to je moguće. Uostalom otkako su došli neprekidno vode ratove sa susjedima kao i između sebe. Možda su ih ostali Slaveni protjerali zato što su bili neprihvatljiva ponašanja. Ako jesu bili su u pravu. Još se nisu smirili i opametili.
Dugo im treba.

 

O Južnim Slavenima

Južni Slaveni su slavenski narodi, koji naseljavaju Balkanski poluotok (zemlje južno od Dunava i Save), Panonsku niziju (zemlje sjeverno od Dunava i Save) i istočne Alpe. Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori su većinom pravoslavci, dok su južni Slaveni koji žive u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini su zastupljene sve tri vjere: muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati).U svijetu ukupno ima otprilike 33 miliona Južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Evrope. 



Zapadna grupa:

Bošnjaci
Goranci 
Crnogorci
Hrvati 
Bokelji
Bunjevci 
Gradišćanski Hrvati
Janjevci 
Moliški Hrvati
Šokci 
Jugoslaveni (nepriznati narod)
Krašovani (nepriznati narod) Slovenci
Kranjci Srbi 


Istočna grupa:


Bugari 
Pomaci
Makedonci

Simboli:


Južni Slaveni pošto nikada u potpunosti nisu imali zajedničku državu nisu imali ni jedinstvene simbole (grbove il zastave). Ipak najpoznatijom južnoslavenskom zastavom se smatra jugoslavenska trobojnica. Ona je zapravo predstavljala 6 južnoslavenskih naroda (Slovence, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce). Uvedena je u doba Kraljevine SHS i uz blage izmjene (poput ubacivanja/izbacivanja crvene petokrake u središte trobojnice) preživjela je u sve tri Jugoslavije (kraljevskoj, socijalističkoj i srbijansko-crnogorskoj). U potpunosti je ukinuta proglašavanjem nezavisnosti Crne Gore,a jugonostalgičari je i dalje smatraju svojom zastavom.

 

Ivo Jović